| Subota, 23. lipnja |
| |
| Ljetna pozornica 21 sat |
*** SVEČANO OTVARANJE ***
HOMO VOLANS
(u koprodukciji s HTV-om)
Voditelji: Stojan Matavulj (Jure Fantažija)
Pjer Meničanin (Faust Vrančić)
Mali dječji bend – a la KOR
Scenaristi: Tanja Kirhmajer i Tomislav Zagoda
Scenograf: Dragutin Broz
Koreograf: Rajko Pavlić
Glazbeni urednik: Dinko Appelt
Redateljica predstave: Saša Broz
Redatelj tv-prijenosa: Ivan Miladinov |
| |
| Nedjelja, 24. lipnja |
| |
| Kazališni foaje 10 sati |
PRESS KONFERENCIJA
OTVARANJE IZLOŽABA 12 sati
Cristóbal Gabarrón, Valladolid, Španjolska
Autorska izložba
Galerija sv. Krševana
- Pinakoteka kraljice Sofie, Valladolid, Španjolska
Neotkriveni kutak umjetnosti
Izložba dječjih radova
Studio Galerije Sv. Krševana(ex Matija)
-Izložba skulptura i slika:
Petar Dolić, kipar, Zagreb
Denis Krašković, kipar, Zagreb
Tatjana Politeo, slikarica, Zagreb
Muzej grada Šibenika
Izložbe su otvorene od 10 do 13 i od 18 do 21 sat. |
|
| Kazalište 19 sati |
KAZALIŠTE LUTAKA, Zadar LJEPOTICA I ZVIJER
Dramatizacija i režija:
Zheny i Petar Pashov
( Priča izašla iz knjige )
Ljepotica i zvijer ili Priča izašla iz knjige, nastala je kao ideja autorskog tima Zheny Petra Pashova.
Priča je to o ljubavi koja bez obzira na sve pobje~uje. Istinska ljepota uvijek dolazi iznutra i jedino takva otvara srca i razvija duboke i istinske osjećaje. Dobra, skromna i marljiva djevojka Bel, voli puno čitati pa joj nametIjivi mladići poput Gastona kao i njegovi ženidbeni prijedlozi nisu po volji. Ona se brine za svog oca, otkačenog izumitelja koji jedan dan zalutavši u šumi završi zatočen u hladnom, sivom dvorcu.
Bel odvažno zatraži od gospodara dvorca, strašne Zvijeri, da oslobodi njenog oca i da nju zatoči . Zvijer na to pristane. Družeći se s njim Bel otkrije i njegovu nježnu stranu. Me~u njima se ra~aju simpatije. Bel se brine za oca pa joj Zvijer dozvoli da ga posjeti. U me~uvremenu umišljeni Gaston nagovori cijelo selo da krenu u dvorac i ubiju Zvijer. U tom trenutku Belino je srce brže zakucalo i trčeći odlazi spasiti svoju ljubav. Nakon borbe, umiruća Zvijer osjeti Belin zagrljaj i riječi «Volim te». Odjednom, Zvijer se podigla i pretvorila u prekrasnog princa. Stara kletva bila je razbijena! |
|
Medulić 20 sati |
DRAGAN PETROVIĆ , Zagreb
ZLATNI ČOVJEK<
(Pantomima) |
|
| Ljetna pozornica 21 sat |
CANTIERI TEATRALI KOREJA, Lecce, Italija
PLASTIČNI VRTOVI
Redatelj: Salvatore Tramacere (za djecu od 5 do 13 godina)
Kazališna radionica Koreja umjetnički je projekt nastao iz duboke potrebe za kazalištem na jugu Italije, otvorenom inovacijama, sučeljavanju generacija i različitih umjetničkih žanrova. Stalno se vodi računa o vlastitoj tradiciji, ali i o korijenima i jezicima drugih naroda.
Predstava ''Plastični vrtovi'' mami poglede, ali oslobađa i maštu. Onaj tko se prepusti čaroliji, otkrit će novi svijet boja, svjetla i zvukova. Riječ je o odvojenim svjetovima, a svaki nudi svoja čuda, gdje možete susresti vanzemaljce, samuraje, anđele…Nema čvrsto zadane priče. Umjetnici se zabavljaju plastikom koju pretvaraju u različite svakodnevne predmete. Na nama je – prepoznati ih. |
| |
| Ponedjeljak, 25. lipnja |
| |
| Kazališni foaje 11 sati |
| PRESS KONFERENCIJA |
|
| Kazalište 19 sati |
DJEČJE KAZALIŠTE BRANKA MIHALJEVIĆA U OSIJEKU
KAZALIŠTE VIROVITICA
OSJEČKO LJETO KULTURE
Kolbaba i Brzojavko
Autor: Nina Mitrović
Režija: Robert Waltl
Dramaturgija: Ivica Buljan
Scenografija: Numen
Kostimografija: Ana Savić-Gecan
Glazba: Daniel Biffel
Koregrafija: Natalija Manojlović
Oblikovanje svjetla: Deni Šesnić
Izrada kostima: Mandica Lerinc
Izrada scenografije: Siniša Ardalić, Maja Marković
U predstavi igraju:
Areta Ćurković – Kolbaba
Draško Zidar – Brzojavko
Ivica Lučić – Šef pošte
Mijo Pavelko – Maratonac, Gospodin
Zvjezdan Bučanin – Vozačica autobusa
Kristijan Žaper – Klinac
Inga Šarić – Biciklistkinja
Đorđe Dukić – Očalinko
Goran Koši – Vozač Francek
Lidija Helajz – Marica

prema motivima Poštarske bajke Karela Čapeka
Svaki je čovjek jednom bio dijete. I moja mama, i moj tata, i susjed Đuka, i teta Vera iz dućana, svi su oni jednom bili djeca. I svi su se oni barem jednom htjeli vratiti u djetinjstvo. Ne znam je li njima to pošlo za rukom, ali znam jednu osobu kojoj jest. Ime joj je Kolbaba.
I ta moja Kolbaba je poštarica. I ona je jednoga dana krenula na putovanje. Ali nije krenula sama. S njom je putovao i jedan patuljak, ime mu je Brzojavko. Nosili su jedno pismo, pismo prepuno ljubavi i s tim su pismom prešli čitavu kuglu. I dok su putovali, otkrili su što je ljubav. Njih su dvoje postali veliki prijatelji. Jedna poštarica i jedan patuljak.
Reći ćete: ovo je bajka i zato je takvo nešto moguće. Ali nije u tome tajna. Svaki je život bajka ako ga gledamo dječjim očima.
Nina Mitrović |
|
| Medulić 20 sati |
CASPER, Šibenik
CASPER MAGIC SHOW |
|
| Ljetna pozornica 21 sat |
HARMAN FOLKLORE YOUTH CLUB, Istambul, Turska
VEČER TURSKOG FOLKLORA
Koreograf:Bulent Uzun

Harman folklorni klub osnovan je u Istanbulu, 1987. godine. Izvodi tursku glazbu i plesove te tako promovira tursku kulturu po cijelom svijetu. Do sada su nastupali na brojnim festivalima. Skupina broji 150 članova; djece i odraslih.
|
| |
| Utorak, 26. lipnja |
| |
| Gradska knjižnica 10 sati |
Grupacija nakladnika dječje knjige
Zajednice nakladnika i knjižara Hrvatske gospodarske komore
&
Međunarodni dječji festival Šibenik – Hrvatska
&
Gradska knjižnica „Juraj Šižgorić“ Šibenik PRVI SAJAM DJEČJE KNJIGE
Grupacija nakladnika hrvatske dječje knjige osnovana je 2005. i cilj joj je promoviranje dječje knjige uopće, a posebno nastale u vlastitim produkcijama hrvatskih nakladnika.
Organizirala je prvi nacionalni nastup na Sajmu dječje knjige u Bologni 2006., ali nastavlja i dalje organizirati odlazak na taj izuzetno važan sajam za dječju knjigu. Na sajmu knjiga i učila u Sarajevu je dobila nagradu za najbolje dizajnirani štand sajma. Cilj joj je u 2007. napraviti zajedno s Međunarodnim dječjim festivalom u Šibeniku Prvi sajam dječje knjige u Hrvatskoj.
Članovi Grupacije su :
NAŠA DJECA
ALGORITAM
KAŠMIR PROMET
DJEČJA KNJIGA
ŠKOLSKA KNJIGA
MOZAIK KNJIGA
SRETNA KNJIGA
PROFIL INTERNATIONAL
SYSPRINT
MOSTA
BULAJA NAKLADA
AUTORSKA KUĆA
MARJAN TISAK
VBZ
GOLDEN MARKETING-TEHNIČKA KNJIGA
KRŠĆANSKA SADAŠNJOST
NOVA STVARNOST
KAPITOL
BTC SAHINPAŠIĆ
SAJAM JE OTVOREN DO 6. SRPNJA
OTVARANJE IZLOŽBE ILUSTRACIJA
JEDNA IMAGINARNA KNJIŽNICA
MEĐUNARODNE KNJIŽNICE ZA MLADE, München, Njemačka |
|
| Kazališni foaje 11 sati |
| PRESS KONFERENCIJA |
|
| Kazalište 19 sati |
GRADSKO KAZALIŠTE TREŠNJA
&
STUDIO ZA SUVREMENI PLES, Zagreb Hans Christian Andersen
SLAVUJ 
Dramaturg i redatelj: Nana Šojlev
Koreograf: Desanka Virant
Scenograf: Dinka Jeričević
Kostimografkinja: Đenisa Pecotić
Tekstovi songova: Ozren Feller
Glazbeni suradnik i autor glazbenih prilagodbi:
Milorad Stranić: Car
Branko Banković: Dvorski komornik
Ivana Miletić Piškor: Slavuj
Dina Ekštajn: Mehanički slavuj
Andreja Široki, kao gost iz ZPA
Mala sudopera
Ana Mrak
Vojnici, dvorani, narod: Ana Jurić-Šaškor Martina Nevistić Ivana Miletić Piškor Ana Mrak Andreja Široki Bosiljka Vujović-Mažuran Pripovjedačica: Vanda Vujanić-Šušnjar
Duhovita i živopisna plesna predstava Studija za suvremeni ples za najmlađi uzrast! Predstava "Slavuj" govori o životnim vrijednostima, o snazi prirode i dragocjenosti iskrenoga nadahnuća - u usporedbi s mehaničkim svijetom. Premda je čovjek stvorio stroj oponašajući prirodu, stroj nam nikada ne može prirodu u potpunosti i zamijeniti.
Predstava je namijenjena najmlađima, od tri do osam godina starosti te će nakon premijere gostovati u vrtićima
|
|
| Trg kralja Držislava 20 sati |
MALI VRAG I PRIJATELJI |
|
| Ljetna pozornica 21 sat |
VASKAKAS BÁBSZINHÁZ, Györ, Mađarska
LJUBAV
Redatelj: Krzysztof Rau
Scenograf: Ákos Mátravölgyi
Igraju: András Jáger, Rozi Kocsis, Lenke Mákszem,
Gergö Pethö, Tamás
Szúkenyik
, Janka
Ujvári
Gradsko lutkarsko kazalište iz Györa, Mađarska, osnovano je 1991. godine, da bi 1998. godine dobilo današnje ime. Otvoreno je za sve nove ideje u lutkarstvu. Repertoar kazališta je širokog spektra. U svom repertoaru uključuju inozemne lutkarske kulture, ali također i mađarske povijesne priče i bajke. Dobitnici su brojnih nagrada u Mađarskoj i u svijetu.
O predstavi: Svi smo uvijek zaljubljeni. Ljubav počinje u dječjem vrtiću i određuje cijeli naš život. Predstava je podijeljena u četiri dijela. L – kako voli ( love ) nevino dijete kroz smijeh i igru; O – sramežljivi poput zaljubljenog Odesa; V – vrijednost osjećaja ljubavi u starijoj dobi; E – ulaz ( entry ) kroz oblake u nebo, kako bismo vidjeli što se tamo skriva. Ova neverbalna predstava namijenjena je djeci od 5 godina, ali s radošću je gledaju i njihovi bake i djedovi. Predstava „Ljubav“ („LOVE“) nagrađena je prvim nagradama na festivalima u Mađarskoj i Srbiji.
|
| |
| Srijeda, 27. lipnja |
| |
| Gradska knjižnica 10 sati |
CHRISTOPHER PAOLINI 
Predstavljanje knjiga
ERAGON i PRVOROĐENI
O knjigama govore: Jadranka Pintarić i Meira Vindakijević
Izdavač: Kapitol, Zagreb
|
|
| Kazališni foaje 11 sati |
| PRESS KONFERENCIJA |
|
| Kazalište 19 sati |
Dječje Kazalište Dubrava u koprodukciji s Udrugom Mala opera:
Engelbert Humperdinck
IVICA I MARICA
adaptacija i prijevod: Danijela Petrić i Zdenko Niessner
opera-bajka (4-12 godina)
trajanje: 50 minuta
redateljica: Franka Perković
glazbena voditeljica: Danijela Petrić
koreografkinja: Andrea Široki
kostimografija i scenografija: Iva-Matija Bitanga i Leo Vukelić
oblikovanje rasvjete: Ivo Knezović
asistent scenografa: Jasmina Kosanović
asistent kostimografa: Vesna Marinković
pjevaju :
Marica: Ivana Kladarin / Gorana Biondić
Ivica: Davorka Horvat / Marta Babić
Vještica: Zdenko Niessner
Inspicijent: Dino Čosić
Ton-majstor: Kristijan Kiternaš
Majstor rasvjete: Dražen Čretni
|
|
| Medulić 20 sati |
OPOLSKO KAZALIŠTE LUTKE I GLUMCA 
ALOJZY SMOLKA, Opole, Poljska
ETIDE
|
|
| Ljetna pozornica 21 sat |
DJEČJA DRAMSKA SCENA VIRKO
Sergej Mioč:
STRKA U ŠAŠAVOM KRALJEVSTVU
Redatelj: Sergej Mioč |
| Četvrtak, 28. lipnja |
| |
| Gradska knjižnica 10 sati |

ZVONIMIR BALOG
Predstavljanje knjige
ZMIJICE, MAČKOBUS I OSMERONOGI KONJ
Knjigu predstavlja Ranka Javor
|
|
| Kazališni foaje 11 sati |
| PRESS KONFERENCIJA |
|
| Kazalište 19 sati |
KAZALIŠTE MALA SCENA, Zagreb
Šimić
PADOBRANCI (ILI O UMJETNOSTI PADANJA)
režija: Ivica Šimić
koreografija: Larisa Lipovac i Damir Klemenić
glazba: Alen Kraljić
dramaturgija: Nana Šojlev
Igraju: Larisa Lipovac iDamir Klemenić
Koja to sila svijet drži na okupu? Zašto ljudi na "dnu" zemaljske kugle jednostavno ne padnu? Je li prva lekcija iz letenja zapravo učenje padanja? Privlače li se suprotnosti? Zašto nas neki ljudi privlače, a drugi odbijaju?
Gravitacija je jedna od najsnažnijih sila u životu čovjeka. Malo dijete se vrlo rano upoznaje s njenim djelovanjem, pokušavajući načiniti svoje prve korake. U toj zadaći ono pada pa se vlastitim snagama ustane, zatim opet pada pa ustaje… dok ne nauči hodati. Upravo takav je i cijeli naš život - protkan uspjesima, ali i padovima. Svi smo mi pomalo padobranci!
|
|
| Medulić 20 sati |
KULTURNA UDRUGA TEATRO CLAP, Italija
Dario Zisa, Basano del Grappa i Marco Tizianel, Padova Alvaro i Mirta Pini u SUPER SHOW |
|
| Ljetna pozornica 21 sat |
OPOLSKO KAZALIŠTE LUTKE I GLUMCA
ALOJZY SMOLKA, Opole, Poljska
TRI ETIDE |
| |
| Petak, 29. lipnja |
| |
| Gradska knjižnica 10 sati |

SANJA PILIĆ
Predstavljanje romana
JESAM LI SE ZALJUBILA? i ŠTO MI SE TO DOGAĐA
Knjige predstavlja Dubravka Težak
Izdavač: Mozaik knjiga, Zagreb
|
|
| Kazališni foaje 11 sati |
| PRESS KONFERENCIJA |
|
| Kazalište 19 sati |
| GRADSKO KAZALIŠTE ŽAR PTICA, Zagreb |
Astrid Lindgren
RONJA, RAZBOJNIČKA KĆI
Režija: Damir Mađarić
Dramatizacija: Marijana Nola
Redateljica: Nina Kleflin
Scenograf: Miljenko Sekulić
Kostimografkinje: Ika Škomrlj, Elvira Ulip
Igraju: Maja Kovač, Ljubo Zečević, Džimi Franjo Jurčec, Damir Poljičak, Drago Utješanović, Žana Bumber, Ana Marija Bokor, Gorana Marin, Šime Bubica
Za dob od 6 do 14 godina.
Astrid Lindgren, slavna autorica Pipi Duge Čarape, jedna je od najčitanijih dječjih autora. Napisala je oko stotinu i dvadeset djela, koja su prevedena na gotovo osamdeset jezika. Prema njenim djelima stvoreni su brojni igrani i animirani filmovi, te kazališne predstave. «Ronja, razbojnička kći» kazališta «Žar ptica» hrvatska je praizvedba istoimenog autoričinog djela.
«Ronja, razbojnička kći», priča je o ljubavi i prijateljstvu, o nevinosti i neiskvarenoj čistoći dječje duše koja se izdiže iznad svakog zla. Ronja je djevojčica koja živi u razbojničkoj tvrđavi s roditeljima i njihovih 12 razbojnika. Živeći bezbrižnim životom, zaštićenog i voljenog djeteta, Ronja nije ni svjesna toga da se njeni roditelji bave mračnim poslovima. Jednoga dana susreće dječaka Birka. Njihove obitelji u svađi su od pamtivijeka, ali dječja srca ne žele priznati tu svađu, kao što ne žele priznati nesreću i zlobu. Dječak i djevojčica, kao mali Romeo i Julija, kreću u avanturu kojoj je glavni cilj pobijediti zlo i svijet učiniti boljim. Ta će avantura, iako pomalo opasna, za Ronju i Birka predstavljati put prema zrelosti, a zauvijek će promijeniti živote njihovih obitelji.
«Pišem da bih zabavila dijete u sebi» - izjavila je jednom Astrid Lindgren. Upravo u tome je glavna poruka njenih knjiga - da se u čistim i neiskvarenim dječjim srcima krije najveća mudrost svijeta. |
|
|
Ljetna pozornica 21 sat |
TEATER GRUPPEN BATIDA, Kopenhagen, Danska
Soren Ovesen: MARIA BONITA
Redatelj: Soren Ovesen
Koreografija: Meire de Oliveira
Batida je kazalište koje je, osim u Danskoj, nastupalo i u dvadesetak drugih zemalja. Čine ga desetero glazbeno educiranih glumaca. Kazalište je osnovana 1985. godine. Njeguju kazališni izraz utemeljen na živoj glazbi, pokretu i plesu. Predstava ''Maria Bonita'' priča je o južnoameričkom Robin Hoodu i njegovoj ženi Mariji Boniti. Osmero glumaca pripovijeda iznenađujuće maštovitim slikama pletući snovitu priču u crvenoj boji. |
| |
| Subota, 30. lipnja |
| |
| Gradska knjižnica 10 sati |

PAUL MAAR, Njemačka
Predstavljanje romana: TJEDAN PREPUN SUBOTA i Slikovnice: MALI KLOKAN U OPASNOSTI i PUSTOLOVINA MALOG KLOKANA
Knjige predstavlja Dubravka Težak |
|
| Kazališni foaje 11 sati |
| PRESS KONFERENCIJA |
|
|
Nad šibenskom lukom 20 sati |

AKRO GRUPA KRILA OLUJA
AERO MITING |
|
| Ljetna pozornica 21 sat |
HRVATSKO NARODNO KAZALIŠTE, Split
Karen Hačaturjan
CIPOLLINO
 Skladateljj Karen Hačaturjan
Libreto Genadij Rihlov u redakciji Henrika Majorova
prema motivima priče Čipolino Giannija Rodarija )
Koreograf Henrik Majorov
Dirigent Hari Zlodre
Asistentica koreografa Ana Majorova
Scenografkinja Dinka Jeričević
Kostimografkinja Sonja Obradović
Oblikovatelj svjetla Srđan Barbarić
Baletni majstori i pedagozi Vlodimir Šuvalov i Almira Osmanović
Učenice baletnog studija uvježbala Dunja Njegovan
Glazbeni voditelj i inspicijentica Irina Nikolenko
Asistent scenografije Ozren Bakotić
BALET I ORKESTAR HRVATSKOG NARODNOG KAZALIŠTA U SPLITU
Balet Cipollino svoju je praizvedbu imao u Kijevskom opernom i baletnom teatru još 1974. godine, a već punih 30 godina ta šarena i razigrana baletna bajka ne silazi s repertoara moskovskog Boljšoja na oduševljenje publike svih uzrasta. Zasluga je to, u svakom slučaju, sjajne glazbe Karena Hačaturjana, živopisnih likova rođenih u mašti legendarnog pisca za djecu Giannija Rodarija, ali ponajviše koreografskog i redateljskog talenta Henrika Majorova. Priča je to o čarobnom gradu u kojem nepravedna vlast narodu-povrću ruši kuće, želi nametnuti porez na sunce, zrak i kišu, a pobunu protiv „vladajuće klase“, utjelovljene u likovima vječno ljutitog princa Limuna, oholih Višnjica, nabusitog sinjor Pomidora... predvodi mali Cipollino (Kapulica). Majorov je tu živopisnu priču ispričao prštavim i tehnički složenim plesnim jezikom, pa su se u ulogama ove Majorovljeve glazbeno-scenske bajke rado okušavala i velika plesačka imena, poput Mihaila Civina, Nine Sorokine i Marisa Liepe koji su plesali na premijeri u Boljšoju prije 30 godina. |
| |
| Nedjelja, 1. srpnja |
| |
| Kazališni foaje 11 sati |
| PRESS KONFERENCIJA |
|
| Kazalište 19 sati |
ZAGREBAČKO KAZALIŠTE LUTAKA, Zagreb
Mladen Čutura - Charles Perrault
MAČAK U ČIZMAMA
Redatelj: Georgij Paro

Mačak Baltazar : KRISTIJAN POTOČKI ||| Mlinar : MESUD DEDOVIĆ ||| Ivan : MLADEN ČUTURA ||| Luka : SINIŠA MILETIĆ ||| Marko : LUKA PEROŠ ||| Majstor Jura : ŽELJKO MAVROVIĆ ||| Matilda, Jurina žena : MATILDA SORIĆ ||| Lisac : ĐURO ROIĆ ||| Stražar : ŽELJKO MAVROVIĆ ||| Hrgan : ĐURO ROIĆ ||| Kralj Izjelica : MESUD DEDOVIĆ ||| Princeza : MAJA NEKIĆ ||| Žeteoci : SINIŠA MILETIĆ i L. PEROŠ ||| Čarobnjak Strašimir : ĐURO ROIĆ
Kreator lutaka: Vesna BALABANIĆ ||| Scenograf: Aljoša PARO ||| Glazba: Davor ROCCO ||| Koreografija: Đurđa KUNEJ ||| Pomoćnik redatelja: Đuro ROIĆ ||| Kiparski radovi: Igor LENARD ||| Oblikovatelj svjetla: Saša FISTRIĆ ||| Inspicijentica: Ljiljana CINDRIĆ ||| Tehničko vodstvo: Ivica SUSOVIĆ||| Rasvjeta: Dražen DUNDOVIĆ, Igor MATIJEVAC ||| Zvuk: Davor POPOVIĆ ||| Izrada lutaka i kostima: Vesna BALABANIĆ, Sunčana VRTARIĆ ||| Kostimi i krojački radovi: Jadranka TONKOVIĆ||| Rekviziterka: Snježana BILANDŽIJA ||| Majstor pozornice: Ivica ANIČIĆ ||| Pozornički tehničari: Leonard MIŠIĆ, Vilim SEVER |||
Premda je pripovijest o mačku pomagaču stara više stotina godina i zabilježena po čitavom svijetu od Sibira do Filipina, upravo je Charles Perrault od nje napravio klasik književnosti za djecu. Kako to već biva, najmlađi mlinarev sin naslijedio je prividno najmanje vrijedan dio očeva imutka - mačka. Premda je mačak u mlinu vrlo koristan za hvatanje miševa koji bi se u protivnom gostili zrnjem, mladić ne zna što bi s njim dok mačak ne - progovori. I tako mladić, htio ne-htio, biva uvučen u svijet poznate bajke u kojemu će morati pobijediti čudovište, umiliti se kralju i, naravno - osvojiti ruku kraljevne. Sve to ne bi bilo moguće bez velikog meštra ceremonije, mačka Baltazara koji vragolijama i vještinama kuje sreću svoga gospodara i kroji našu živopisnu i živahnu predstavu. |
|
| Gradska knjižnica 20 sati |
VUKOTIĆEVA FILMSKA GODINA 1927. – 2007.
Ime i djelo Dušana Vukotića (Bileća, 1927 - Zagreb, 2007), redatelja, scenarista, crtača, animatora i filmskoga pedagoga, te jedinog 'oskarovca' među hrvatskim filmašima, rođenog 7. veljače prije osamdeset godina, obilježit će tekuću kinematografsku godinu.
Ministarstvo kulture, Zagreb film, Hrvatski filmski savez i Društvo hrvatskih filmskih redatelja odlučili su zajednički evocirati djelo autora legendarnog Surogata, jednog od najplodnijih autora Zagrebačke škole crtanoga filma i utemeljitelja Zagreb filma i Animafesta – projekcijama njegovih animiranih i igranih filmova.
Prva retrospektiva Vukotićevih crtića,u izboru Hrvoja Turkovića, prikazana je u zagrebačkom kinu Tuškanac, 25. veljače, a 1. srpnja će je vidjeti i posjetitelji Međunarodnog dječjeg festivala u Šibeniku. 
Tisuću i jedan crtež, 1960.
Kako se rodio Kićo, 1951.
Velika trka (reklamni film za Varteks), 1954.
Posjet iz svemira (reklamni film za Filmsku reviju), 1954.
Slijepi miš (reklamni film za Frank), 1955.
Nestašni robot, 1956.
Abra kadabra, 1957.
Cowboy Jimmy, 1957.
Veliki strah, 1958.
Osvetnik, 1958.
Koncert za mašinsku pušku, 1958.
Piccolo, 1959.
Surogat, 1961.
Igra, 1962.
Ars gratia artis, 1970.
Krava na mjesecu, 1959. |
| |
| Ponedjeljak, 2. srpnja |
| |
| Kazališni foaje 11 sati |
| PRESS KONFERENCIJA |
|
| Kazalište 19 sati |
GRADSKO KAZALIŠTE LUTAKA SPLIT
Jasen Boko: MATE S ONEGA SVITA
( Prema motivima narodne pripovijetke Ero s onoga svijeta)
Režija: JOŠKO JUVANČIĆ
Lutke i kostimi: GORDANA KREBELJ
Scenografija: MOJMIR MIHATOV
Glazba: NENAD ŠIŠKOV
Scenski pokret: MAJA ĐURINOVIĆ
Uloge: Mate, a može i Ero: BRANIMIR RAKIĆ
Matina mater: SNJEŽANA SINOVČIĆ - ŠIŠKOV
Suljagina Fata: ALIN MAJICA
Mujo, Fatin muž: IVAN MEDIĆ
Anđa, seoska djevojka: MILENA BLAŽANOVIĆ
File, seoska djevojka: MILANA BUZOLIĆ - VUČICA
Marko, Anđin ćaća: SRĐAN BREŠKOVIĆ
Mlinar Šime: IVICA BEATOVIĆ
Luka pisnik: FRANKO PERIĆ
Mlinarov momak: SANJA VIDAN
Glas Guslara: SRĐAN BREŠKOVIĆ
Majstor rasvjete: DUŠAN ŠTEKOVIĆ
Majstor tona: BOJAN BELADOVIĆ
Asistent redatelja: SANJA VIDAN
U predstavi sudjeluju: Zdravko Radovniković i Tomislav Metličić
Studijska snimka
NENAD ŠIŠKOV
Lutke i kostimi izrađeni u radionicama Gordane Krebelj i GKL-a Split.
Scenografija izrađena u radionicama Mojmira Mihatova i GKL-a Split.
Mate, to smo svi mi!
Narodna priča o lukavom prevarantu Eri, obradom u komičnoj operi Gotovca i Begovića promijenila je medij i zapravo pala u zaborav, jer je Begovićev libreto u nju unio sasvim nove motive, udaljivši se od narodnog izvora.
Ova se lutkarska interpretacija na kratko vratila tom izvoru, samo da bi ga uzela kao osnovni motiv kako bi na njemu mogla graditi jednu sasvim novu priču. Možda i postoji neka lutkarska igra koja bi se bavila Dalmatinskom zagorom i njezinim ljudima, ali dalmatinski krš i njegovi stanovnici u pravilu nisu tema lutkarskog medija. A područje iza brda zapravo nudi puno: zanimljive legende, bogate etnografske elemente i, iznad svega, iznimno zanimljiv ljudski «materijal». Pa zašto onda svi ti karakteri, koje sam uvodio i u Povisti o' Splita, gdje su bili prebačeni u urbanu sredinu, sad ne bi podsjetili i najmanje koliko je rijec o zanimljivom, duhovitom i šarolikom svitu.
Mate s onega svita zapravo je priča koja, stručno gledano, biva intertekstualnom, jer podrazumijeva da njezini junaci znaju narodnu priču o Eri, dok oni koje s njom nisu upoznati jer dolaze iz drugog etno-miljea, iz svog neznanja ? stradaju. No, nikakve koristi od znanstvenog intertekstualnog promišljanja ne bi bilo da priča u ovoj interpretaciji ne nudi dobru zabavu, nadam se, i djeci i odraslima. Raznoliki karakteri, furbasti vlaji, napučuju svijet ove predstave, vole se i svadaju, utjeruju pravdu, da bi na kraju pobijedila najjača sila, imanentna baš svakoj sredini, japanskoj, kao i ovoj, dinarskoj ljubav.
Mate sa onega svita vesela je priča o nama, malo prije nego smo doselili. .
Jasen Boko |
|
| Dobrić 20 sati |
PANE TEMOV, Skopje, Makedonija
NEVIDLJIVI ČOVJEK |
|
| Ljetna pozornica 21 sat |
COMPAGNIA FOLKLORISTICA HERBESSUS,Grotte, Italija
PLESOVI I PJESME SICILIJE

Koreograf: Fabio Bellomo
Folklornu udrugu Herbessus osnovala je, 2002. godine, skupina entuzijasta , zaljubljenika u folklor. Broji 75 članova koji su, sukladno životnoj dobi, podijeljeni u tri skupine. Njeguju sicilijanski tradicionalni folklor. Udruga njeguje i suradnju s drugim sličnim folklornim skupinama, pa ju je ove godine UNICEF proglasio ambasadorom mira.
Program čini sicilijanska tarantela koja se, za razliku od napuljske, pleše na vršcima prstiju. Uz ostale sicilijanske plesove, pod vodstvom koreografa Fabia Belloma, plešu također polku i mazurku. |
| |
| Utorak, 3. srpnja |
| |
| Kazališni foaje 11 sati |
| PRESS KONFERENCIJA |
|
| Medulić 20 sati |
COMPAGNIA FOLKLORISTICA HERBESSUS,
Grotte, Italija
(Ambasadori UNICEFA-a)
VEČER SICILIJANSKOG FOLKLORA |
|
| Kazalište 21 sati |
ANTONIO MACAN
Glasovir
KONCERT
Antonio Macan, hrvatski „Mozart“ i nasljednik Pogorelića, napokon će nastupiti i u Šibeniku, na 47. međunarodnom dječjem festivalu.
Mladi virtuoz ima tek osamnaest godina, rođen je u Franfurtu na Majni, otac mu je iz Sinja a majka iz Pirovca. Ljubav prema glazbi otkrio je u četvrtoj godini a kao sedmogodišnjak je baratao zavidnim repertoarom „majstora klasike“ kao: Mozarta, Bacha, Haydna, Beethowena, Chopina, Tschaikowskya i Debussya. Roditelji su mu angažirali poznate glasovirske pedagoge (B. Wetza, Sybillu, Cadu, B. Sitzuisa i dr.) kako bi dobio najbolju moguću izobrazbu.
Od „malih nogu“ je pokazivao da je poseban i osvajao razne nagrade („Mladež muzicira“ i „Jugend musizierd“- Hassen) a novine kao „Bild“ i „Frankfurter Neue Presse“ (i hrvatski tisak) isticali su važnost njegovog današnjeg dijelovanja.
Antonio svira i vlasite kompozicije, vježba deset sati dnevno i kako sam kaže uspjeh mu je imperativ! Obišao je cijelu Europu, održao je koncert i u Mozartovoj koncertnoj dvorani (Mozart Saal) frankfurtske Stare Opere (glazbenoj kući koja se po ugledu i renomeu uspoređuje i s pariškom Olympijom). Glazbenim je umijećem u Sankt Peterburgu oduševio svjetske političare poput Georgea Busha, Vladimira Putina i bivšeg njemačkog kancelara Gerharda Schrödera. |
| |
| Srijeda, 4. srpnja |
| |
| Kazališni foaje 11 sati |
| PRESS KONFERENCIJA |
|
| Kazalište 19 sati |
GRADSKO KAZALIŠTE LUTAKA, Rijeka
Tahir Mujičić
Sedan kozlini i samo jedan bedni vuk
za predškolski i školski uzrast
Uloge:
ROZA, koza BOŽENA DELAŠ
ROKO, prč, MEKICA ZORAN KELAVA
OSMO OVČINA, ovan, KRMAK ZLATKO VICIĆ
GUDIN ALMIRA ŠTIFANIĆ
JEŽURKA JEŽIĆ, BEKICA ZDENKA MARKOVIĆ
ČIĆ CRNIĆ, jarić KARIN FRÖHLICH
PRASAC, VJENCESLAV VEPRINAC NEBOJŠA ZELIĆ
VUK ALEX ĐAKOVIĆ
The RISING SUN, GALILEO ANĐELKO SOMBORSKI /DAVID PETROVIĆ
Tehničko osoblje i podrška: 
Redatelj Zoran Mužić
Pomoćnik redatelja Serđo Dlačić
Idejno rješenje lutaka i scenografije Tahir Mujičić
Izrada lutaka i scenografije Luči Vidanović
Glazba Igor Karlić
Koreografija Karin Fröhlich
Svjetlo Damir Babić
Zvuk Dimitrij Vukelić
Voditelj svjetla Sanjin Seršić
Stolarski radovi Safet Kovačević
Scenska tehnika Mirko Križan
Radionički radovi: Radmila Mataruga |
|
| Medulić 20 sati |
LES ESPOIRS DE LA DANSE
ET LA JEUNE BALLET DU MIDI
Montpellier, Maugio – Lattes, Francuska
HIP HOP
Hommage Charlie Chaplinu |
|
| Ljetna pozornica 21 sat |
KAZALIŠTE ALFA , Plzen, Češka
Po romanu Alexandrea Dumasa st.
TRI MUŠKETIRA
Redatelj: Tomáš Dvořák
Grad Plzeň poznat je po dugogodišnjoj lutkarskoj tradiciji davno iznjedrenoj iz Ljetnog lutkarskog kampa. Kazalište Alfa izraslo je iz dječjeg kazališta, a današnje ime nosi od 1992. godine. Repertoar se temelji na raznorodnim žanrovima i različitoj tematici, od klasike do moderne bajke… Kazalište komunicira sa širokom lepezom gledateljstva; od osnovnoškolaca do odraslih. Služi se različitim lutkarskim tehnikama u kombinaciji sa živim glumcima, a glazba u svemu igra važnu ulogu. Predstava ''Tri mušketira'' groteskna je varijanta poznate četvorke čije je geslo: ''svi ja jednog, jedan za sve'', a inspirirana je ne samo romanom Alexsandera Dumasa nego i blagom groteskom Maxa Lindera. Predstava se temelji na akciji koristeći se takozvanim SMS-jezik uz sudjelovanje glazbe uživo. Na Međunarodnom lutkarskom festivalu u Banskoj Bystrici (Slovačka), 2006. godine, predstavi je jednoglasno dodijeljen Grand prix. |
| |
| Četvrtak,5. srpnja |
| |
| Kazališni foaje 11 sati |
| PRESS KONFERENCIJA |
|
| Kazalište 19 sati |
POZORIŠTE LUTAKA, Mostar, Bosna i Hercegovina
Karel Čapek: RAZBOJNIČKA BANDA
Redatelj: Slavčo Malenov
Pozorište lutaka Mostar osnovano je prije 52 godine, kada je veliki entuzijast Đorđe Bovan započeo svoja lutkarska istraživanja. Puni zamah Pozorište je doživjelo dolaskom Ante Karačića na mjesto direktora, koji je ostvario plodnu suradnju s lutkarima iz nekadašnje Čehoslovačke.
''Razbojnička bajka'' temelji se na bajci Karela Čapeka. Vrlo je duhovita i zanimljiva. U njoj je životna realnost dovedena do apsurda. |
|
| Ljetna pozornica 21 sat |
LES ESPOIRS DE LA DANSE
ET LA JEUNE BALLET DU MIDI
Montpellier, Maugio – Lattes, Francuska
PAQUITA
***
SYLVIA
Redatelj: Zdenko Marasović
Koreografija: Marie Line Samson
Ova plesna škola djeluje već dvadeset godina. U njoj se regrutiraju brojni mladi talenti koji poslije odlaze u regionalna državna kazališta. Uvrštena je u jedan od 10 nacionalnih centara koji usavršavaju i održavaju kontinuitet klasičnog repertoara. |
| |
| Petak,6. srpnja |
| |
| Kazališni foaje 11 sati |
| PRESS KONFERENCIJA |
|
| Kazalište 20 sati |
HOMMAGE MATI RELJI
„KAD SE MALE RUKE SLOŽE“
Mate Relja – savjest filmskoga ceha
Kada bi se među hrvatskim filmašima mlađe i srednje generacije radila interna anketa o najomiljenijim pripadnicima redateljskoga ceha, Kreši Goliku i Branku Bueru posve sigurno bi se približilo ime Mate Relje. Ako i nisu imali priliku 'uloviti' dva prva Reljina igrana filma - Kota 905 (1959) i Opasni put (1963), ili saznati da je za ovaj drugi dobio Zlatnoga lava u Veneciji, nekoliko generacija barem je moglo odrastati uz kultni Vlak u snijegu (1976), povezujući ga automatski s jednako poznatim Dedićevim songom. Premda je Relja za osamdeset i četiri godine života snimio samo ta tri cjelovečernja igrana filma, za mnoge je bio „redatelj i pol“, uvelike i zato što je za to vrijeme pokazao da je i „čovjek i po'“. A danas je ta dva svojevoljno odabrana 'tereta' rođenog Šibenčana teško razdvojiti. Od samih početaka Relja-filmaš cijenio je zanat dokazujući to i brojnim asistenturama drugim autorima. A kada je sam počeo snimati filmove, ne zaboravimo - u „olovnim vremenima“ - uzeo si je toliko slobode da taj zanat rastereti od svakog ideološkog prtljaga. Filmovi su mu tematski možda i pratili svoje vrijeme - akcijska Kota 905 tematizacijom poslijeratnog lova na odmetnute 'narodne neprijatelje', a Opasni put pustolovinom djece-bjegunaca iz nacističke internacije.
No, žanrovskim usmjerenjem, narativnom vještinom, humanizmom i etičnošću itekako su ga prekoračivali. A kada mu je u svakom pogledu išlo najbolje, odlučio je da neće biti redatelj pod svaku cijenu. Posve se povukao iz mainstreama , okrenuo kraćoj formi i obrazovnom filmu. Za kinematografiju i (filmsko) potomstvo počeo je brinuti i na drugi – jednako bitan način. Dok su drugi šutjeli (jer je tako 'pametnije'), Relja je svojim idealizmom pokretao 'vlakove u snijegu' vlastitoga ceha, istjerivao iz njega 'zle duhove'.
Danas nam se može činiti da je to bio uzaludan posao. Ceh – inertan i proračunat - nije se osobito promijenio. Zato ima više razloga žaliti za čovjekom koji je bio njegova svijest i savjest!
PROJEKCIJA FILMA „KROZ ŠIBENSKE TISNE KALE“
PRODUKCIJA DJEČJIH FILMSKIH RADIONICA:
- RADIONICA IGRANOG FILMA
- RADIONICA DOKUMENTARNOG FILMA
- RADIONICA TV REPORTAŽE
- RADIONICA ANIMIRANOG FILMA
|
|
| Ljetna pozornica 21 sat |
OTOČE, VOLIM TE
Program tradicijske kulture
KUD Moreška , Korčula
Viteška igra Moreška
Voditelj: Žitomir Lozica
Korčula je sačuvala i tradiciju viteških igara, od kojih je najpoznatija Moreška, dinamični bojni ples s mačevima koji se danas jedino izvodi u gradu Korčuli i to već preko 4 stoljeća. Pretpostavlja se da je Moreška došla iz Španjolske, a da se u Korčuli počela igrati u 16. stoljeću kao uspomena na obranu od zloglasnoga alžirskoga vojskovođe Uluz-alija. Ples izvode dvije skupine plesača u crvenim i crnim odorama koji se bore za naklonost Bule, vjerenice Bijeloga kralja Osmana, koju je oteo Crni kralj Moro. Dvanaest parova “moreškanata” u živopisnim kostimima izvode plesne figure i “tuku” se mačevima, ubrzavajući ritam svojih pokreta i uzajamno se natječući u vještini mačevanja u sedam plesnih figura ili “kolapa”, koji završavaju pobjedom Bijeloga kralja i trijumfalnim krugom njegove bijele vojske. Moreška je postala poznata diljem Europe jer se u posljednjih tridesetak godina izvodi i više puta tjedno pred zadivljenim turistima. Njezinoj popularnosti pridonijela su i brojna gostovanja u zemlji i inozemstvu, na festivalima mačevalačkih igara, turističkim sajmovima i drugim folklornim priredbama. |
| |
| Subota,7. srpnja |
| |
| Kazališni foaje 11 sati |
| PRESS KONFERENCIJA |
|
| Ljetna pozornica 21 sat |
SVEČANO ZATVARANJE
ŠIBENSKO KAZALIŠTE
Dječji dramski studio
H. C. Andersen: DJEVOJČICA SA ŽIGICAMA
Adaptacija i režija: Mate Gulin |
|